Panel discussion – DORM

1

U četvrtak 1. prosinca 2016. godine u Europskom domu u Zagrebu održana je tribina „Dani održivog razvoja za mlade” u sklopu trodnevnog istoimenog događanja koji je organizirala Udruga O.A.ZA. – Održiva Alternativa ZAjednici iz Zagreba. Tribina je na trima panel diskusijama okupila predstavnike javnog, civilnog i privatnog sektora koji su razgovarali o raznim aspektima održivog razvoja, izazovima u društvu na koje održivi razvoj može pružati odgovore te uključivanju mladih.

Unatoč slabijem odazivu (tribini je prisustvovalo tridesetak mladih) i otkazivanju nekih panelista u zadnje vrijeme, želimo da Dani održivog razvoja za mlade postanu događaj koji će svake godine okupljati stručnjake i mlade na konstruktivnoj diskusiji koja će voditi ka međusektorskoj suradnji u poticanju održivog razvoja i aktiviranju mladih.

dsc_0008prvom panelu na temu„Društveno poduzetnička klima u RH i preduvjeti za poticanje društvenog poduzetništva među mladima“ sudjelovali su Natko Gluščić iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Tamara Didak – voditeljica Plavog ureda, Nela Jurić iz Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo te Ivan Kardum – član osnivačkog tima Etične banke.

 

Društveno poduzetništvo relativno je novi pojam u Hrvatskoj, iako povijest zadruga u RH seže u 150 godina unazad. Društveno poduzetništvo pruža alternativu kapitalizmu jer u fokus stavlja društvene potrebe, a ne želju za maksimaliziranjem profita. Upravo su društvena pitanja motivirala prve poduzetničke pothvate, naročito u bankarskom sektoru.

Naši eksperti spominjali su mnoge mogućnosti koji se pružaju mladima kako bi se poticalo društveno poduzetništvo, npr. usluge Plavog ureda (sudjelovanje na radionicama, individualno savjetovanje) te upravo zatvoren javni natječaj Ureda gradonačelnika Grada Zagreba za dodjelu potpora za razvoj društvenog poduzetništva. Projekt Udruge O.A.ZA. “Most prema boljem” idealan je primjer suradnje svih sektora na poticanju društvenog poduzetništva.

Naglašena je uloga lidera koji postavlja temelj funkcioniranja društvenog poduzeća te važnost balansiranja društvenog i poduzetničkog aspekta djelatnosti koji stvara poseban izazov u odnosu na konvencionalna poduzeća. Društveno poduzeće mora biti transparentno, maksimalno uključivati sve dionike te imati dobrog menedžera kako bi funkcioniralo. Spomenuli su se brojni europski i hrvatski primjeri dobre prakse poput španjolskog Mondragona, talijanskoga Coopa ili ivanečkog ITAS-a.

Glavni je zaključak cijele diskusije bio da je potrebno potaknuti mlade da postanu proaktivniji i da se više okrenu poduzetništvu jer će se na taj način pridonijeti smanjenju nezaposlenosti mladih. Društveno poduzetništvo zahtjevno je područje, ali postoji cijela armija ljudi koji mogu pomoći potencijalnim mladim poduzetnicima svojim znanjem i iskustvom. Kako bi mogli ostvariti kvalitetnu podršku mladim poduzetnicima potrebna je suradnja javnog, civilnog i privatnog sektora.

Tema druge diskusije bila je „Poboljšanje kvalitete života stanovnika velikih gradova kroz vrtlarenje“, a kao panelisti sudjelovali su Vlatka Lipovac Vranić iz Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo, Sunčana Pešak iz Zadruge za dobru ekonomiju, Goran Pejaković – voditelj Instituta za razvoj ljudskih vrijednosti i Antonija Lujanec – knjižničarka i voditeljica projekta „Oaza za djecu“ u OŠ Dobriša Cesarić.

Naši sugovornici istaknuli su važnost pravovremene edukacije djece o vrtlarenju, zaštiti okoliša i zdravim navikama koja bi trebala početi čak i u vrtićkoj dobi. Iznimno je važno u program redovne školske nastave uvesti sadržaj iz područja zaštite okoliša te praktičan rad u školskim vrtovima. Vrtlarenje donosi benefite ne samo djeci, već i odraslima koji mogu ostvariti direktni kontakt s biljkama i tlom što doprinosi „prizemljenju“ tj. terapiji na fizičkoj i suptilnoj razini tijela. Svi sugovornici doživjeli su iscjeljujuće djelovanje rada u vrtu koji je u njima smanjio stres i mentalno opterećenje zbog uredskog posla.

t2Nikada nije kasno da se počnemo baviti vrtlarenjem. Osobno iskustvo sugovornika svjedoči o tome da je u njima želja za vrtlarenjem postojala od najranije dobi, ali su je iz raznih razloga počeli realizirati tek u kasnijem periodu života. Panelisti su s nama podijelili mnoge osobne priče, iskustva i sjećanja na rad u vrtu uglavnom s bakama iz doba djetinjstva. Sugovornici su potvrdili da je najlakše steći želju za vrtlarenjem od nekog tko je već snažno povezan s prirodom i biljkama te nam je spreman prenijeti svoje znanje i strast.

Osim osobnih benefita vrtlarenje pridonosi rješavanju mnogih društvenih pitanja (stres, ovisnost o tehnologiji, nedostatak hrane ili druženja, povezivanje među članovima obitelji, djecom, školama i sl).

Malo tko može zadovoljiti svoje prehrambene potrebe isključivo vlastitom proizvodnjom, stoga su spomenute grupe solidarne razmjene kroz koje možemo kupovati voće i povrće od domaćih organskih proizvođača. Time utječemo na mnoge pozitivne promjene u društvu poput osnaživanja lokalnog poduzetništva, poticanja suradnje među proizvođačima te osvještavanja o kvaliteti hrane koju konzumiramo.

Izuzetno inspirativnu diskusiju završili smo donijevši zaključak da je dovoljno da  stanovnici gradova krenu s malim vrtom od nekoliko kvadrata ili čak uzgojem u teglama kako bi postali osvješteniji o temi zaštite okoliša i stekli  osobna iskustva vrtlarenja.

trećoj diskusiji na temu „Mladi kao nosioci pozitivnih promjena u društvu“ sudjelovali su Helena Beus – voditeljica Odjela za mlade Grada Zagreba, Ante Martić – voditelj Kluba za mlade Udruge Zamisli te Andrea Rutnik koja ima višegodišnje iskustvo u poticanju aktivnog sudjelovanja mladih u društvu kroz rad u Eko centru Latinovac, Volonterskom centru Zagreb te Udruzi O.A.ZA.

Diskutirali smo s panelistima koliko su mladi aktivni u društvu i koji su uzroci njihove pasivnosti te kako im možemo pomoći da postanu proaktivni i osjete da je odgovornost u njihovim rukama. Zaključak je bio da su mladi generalno pasivni zbog današnjeg užurbanog konzumerističkog društva – mladi su sve površniji i otuđuju se sami od sebe i od drugih skrivajući se iza modernih tehnologija i društvenih mreža.

Glavni problem koji se spominjao u kontekstu mladih bio je njihov nedovoljan angažman u društvu, pasivnost, inertnost te česta nezainteresiranost za sadržaje i programe koje se nude. Međutim, krivica ne leži isključivo na mladima, već na nedostatku političke volje za uključivanjem mladih u društvo. Kako bi se nepovoljna situacija promijenila, mora se na razini države ozbiljno shvatiti problematika rada s mladima.

t3Sugovornici su zaključili da bi osnaživanje mladih kroz rad neprofitnih organizacija trebalo postati prioritet u financiranju od strane državnih institucija. Potrebno je također ulagati u razvoj i rad centara za mlade posebno u manjim gradovima i mjestima. Kako bi se osigurala kvaliteta programa za mlade, mora se održati kontinuitet u financiranju već pokrenutih projekata civilnoga društva te pri financiranju gledati ne količinu projekata, već njihovu kvalitetu.

Velika je odgovornost civilnog sektora na osposobljavanju mladih za preuzimanje odgovornosti za budućnost društva. Međutim, istaknut je problem nedovoljnih financijskih sredstava koje ne prate veliku odgovornost i očekivanja prema neprofitnim organizacijama. No, suradnja javnog i civilnog sektora ne bi se trebala svoditi isključivo na financijsku podršku – važno je stalno izvještavanje i komunikacija udruga s državnim institucijama o stanju na terenu. Omogućilo bi to institucijama uvid u konkretne i stvarne podatke te primjerenu reakciju u skladu s potrebama.

Jedna je od tema koje smo se dotaknuli važnost da mladi preuzimaju vodeće uloge u društvu i sudjeluju u promjenama uz savjet, pomoć i poticaj starijih i iskusnijih kako bi se znanje prenijelo iz generacije na generaciju. Potrebno je također da mladima pomognemo da se povežu sa sobom, pronađu svoju strast te je iskoriste kako bi napravili pozitivnu promjenu u društvu. To se može postići kroz neformalnu edukaciju tijekom koje mladi stječu razna osobna iskustva kroz volontiranje i rad u neprofitnim organizacijama.

dsc_0072Na kraju smo zaključili da je nužno utjecati na promjenu u shvaćanju pojma „vođa“ u društvu koji izaziva uglavnom negativne konotacije povezane s politikom i poslovanjem. Ustvari, svi mi u određenim situacijama obnašamo funkciju vođe – u privatnom, profesionalnom ili javnom životu. Stoga se mora bolje definirati pojam vođe kako bi se suzbili negativni stavovi mladih prema njemu, a mladi potaknuli da žele postati uzorni vođe održivog razvoja društva. Jedan od načina približavanja mladima koncepta vodstva je glazbeni video spot “What leadership is all about”.

Posljednja točka programa bio je predstavljanje rezultata kratkoročnog projekta EVS “Sustainability Quest” financiranog u sklopu programa Erasmus+. Projekt je službeno zatvorio njegov voditelj, Roberto Rosandić.

Zahvaljujemo svim panelistima i gostima na dolasku te volonterima na pomoći pri organiziranju ovog događanja. Vidimo se dogodine na sljedećim “Danima održivog razvoja za mlade”!

Piše: Patrycja Pieniazek

Udruga O.A.ZA
This site uses cookies to offer you a better browsing experience. By browsing this website, you agree to our use of cookies.